Institucionalizacija zavičajne nastave IŽ

_________________________________________________________________________________________

Novi život se rađa - školska godina 2018./19.  

Novi život se rađa je zavičajni projekt školske godine 2018./19.  pri Institucionalizaciji zavičajne nastave Istarske županije. Okosnica projekta bit će dijete i  običaji vezani uz rođenje djeteta.  Istraživanje će se odnositi na  prošlost i u okviru zavičaja. Istražit će se podaci iz knjiga rođenih pri župama  s  posebnim naglaskom na demografsko kretanje. Istraživat će se priče i legende, kao i vjerski običaji  i uloga Crkve u životu djece. Proučit će se narodna medicina,  liječenje djece/trudnica/rodilja ljekovitim i samoniklim biljem te narodna vjerovanja.

Poseban naglasak bit će na:

• pripremama za rođenje djeteta
• vjerskim obredima vezanim uz rođenje (krštenje)
• dječjoj odjeći i obući (svakodnevnoj i svečanoj)
• dječjim pjesmama i  uspavankama
• tradicionalnoj svakodnevnoj   prehrani trudnice/rodilje i malog djeteta te  običajima  za stolom s posebnim naglaskom na darivanje djece
• tradicionalnom načinu života u obitelji te ulozi djeteta.

Na posebnoj grupi  INA - Istrorumunjski govor izradit će se listići s crtežima i pripadajućim  riječima.

Za mjesta održavanja aktivnosti predviđa se Čepić i okolica te terenska nastava u Pazin.

Cilj projekta Novi život se rađa je istražiti, upoznati i afirmirati  osobitosti  i vrijednosti vezane uz projekt,  poticati kreativno  povezivanje zavičajne nastave s nastavnim programima te njihova  implementacija. Razvijat će se učeničke sposobnosti, potreba za samostalnim učenjem i cjeloživotnim obrazovanjem. Poseban cilj je njegovanje  zavičajnosti u širem interkulturalnom i multikulturalnom kontekstu, kao i poštivanje  pravila timskog rada. Konkretniji ciljevi su senzibiliziranje učenika za  upoznavanje  i njegovanje tradicijskih običaja, igara, pjesme, plesa,  govora , odijevanja, prehrane i liječenja.

Realizacija projekta planirana je  od rujna 2018.  do travnja 2019. godine. U svibnju 2019. predviđeno je  sudjelovanje  na Festivalu zavičajnosti u Umagu.

FILM - NOVI ŽIVOT SE RAĐA

Školski projekt Novi život se rađa prezentiran na Festivalu zavičajnosti

Naš ovogodišnji školski projekt Novi život se rađa koji se provodio u sklopu implementacije zavičajne nastave u školama pod nazivom “Škole u srcu zavičaja“  uspješno je prezentiran na ovogodišnjem Festivalu zavičajnost koji se 17. svibnja održao u sportskoj dvorani OŠ Marije i Line u Umagu.  Na Festivalu su svoje projekte prezentirali učenici iz 43 osnovnih škola Istarske županije.

Predstavljanje projekata  bilo je podijeljeno u dva dijela - izložbom na prezentacijskom štandu te  predstavljanjem  projekta koje je bilo vremenski ograničeno na maksimalno tri minute.

Mi smo na našem prezentacijskom pultu iza kojega su bile  učenice Dorotea, Ani, Karla i Lana izložili okosnicu naših višemjesečnih istraživanja, proučavanja, sakupljanja,  stvaranja… Čini nam se da smo privukli velik broj posjetitelja koji su nas pohvalili za  odabir teme projekta te uređenjem prezentacijskog štanda.

U drugom dijelu prezentacije našeg projekta, predstavili smo se kratkim filmom  u kojem su glavni glumci naši učenici. Radeći na ovom projektu, mnogo smo novoga  naučili o  tradicijskim običajima ovoga  našega kraja a koji  se vežu uz trudnicu i rođenje djeteta u prošlom stoljeću. Stoga smo  snimili kratak film čiji je naziv istoimeni s nazivom projekta. Scenarij za  film napisale su naša školska pedagoginja Nada Švraka i učiteljica Eni Blašković koja je ujedno bila odgovorna za snimanje i montažu filma.

 

  :: opširnije :: 

Samoniklo bilje na Istrorumunjskom

U srijedu, 15. svibnja 2019. godine okupili su se učenici Istrorumunjske grupe s voditeljicom Dianorom Radola. Pridružili su im se svi učenici viših razreda koji su s učiteljicom Mateom Tireli sudjelovali na radionici izrade herbarija na Festivalu samoniklog bilja u Kršanu te su dovršili izradu svojih herbarija i pridružili nazive biljaka na hrvatskom jeziku.

Potražili su i latinske nazive  i nazive na Istrorumunjskom jeziku te sve posložili u herbarij Samoniklo bilje. Zanimljivo im je bilo tražiti nazive na Istrorumunjskom ili Vlaškom jeziku jer su tako naučili nove riječi uz zabavno i edukativno druženje.

  :: opširnije :: 

Na Festivalu samoniklog bilja u Kršanu

U subotu, 27. travnja 2019. godine, zbor OŠ Ivan Goran Kovačić - Čepić pod mentorstvom učiteljice Sandre Novaković otvorio je 10. Festival samoniklog bilja u Kršanu. Izveli su nekoliko veselih točaka i zasluženo dobili veliki aplauz. Učenica Karla Levak zagrijala je dodatno atmosferu na harmonici.

U  nedjelju su učenici viših razreda pod mentorstvom naše učiteljice prirode Mateje Tireli sudjelovali u radionici samoniklog bilja. Radionicu je vodio Franko Zgrablić, vrsni poznavatelj samoniklog bilja koji ih je odveo na obližnju livadu te pokazivao razno ljekovito  bilje. Izrađivali su herbarij i zapisivali njihova ljekovita svojstva, a na taj su način proširili svoje znanje o ljekovitim biljkama koje mogu pronaći u svojoj neposrednoj okolini. U popodnevnim satima priključili su se u radionicu  izrade čokolade u kojoj su učenici pripremali vlastite slatkiše nakon čega je uslijedila degustacija. Učenici su bili vrlo radoznali. Jedva su čekali da se  čokolada stisne. U radionicama su sudjelovali: Morena Lončar, Dorotea Vidak, Ani Krajcar, Nataly Krajcar, Karla Levak, Erika Valčić, Noel Rančić, Antonio Paliska, Stefan Frankola, Kevin Šegon, David Ravnić, Roko Škropeta i Deni Miletić.

  :: opširnije :: 

Usmena predaja uz čuvaricu priča Elis Baćac

Povodom projekta Novi život se rađa pozvali smo u školu novu gošću kako bi nam upotpunila znanje o usmenoj predaji. Naime, u petak, 5. travnja 2019. godine iz obližnjeg Pićna stigla nam je u razred učenika nižih razreda Elis Baćac, čuvarica priča. Prepričavajući svoje priče iz djetinjstva te priče iz usmene predaje našega kraja otvorila je tek malu škrinjicu priča iz bogate tradicijske baštine. Upoznali smo neobične likove poput vila, krsnika, štriga, mora, ... saznali o rođenju muške i ženske djece, moćima itd.

Pozvala nas je na Legendfest - manifestaciju usmene predaje u Pićnu,  a mi smo  prepuni dojmova nastavili umjetnički se izražavati. 

Hvala dragoj gošći, nadamo se ponovnom susretu!

  :: opširnije :: 

Slušali smo o običajima vezanima uz trudnice i dječju opremu

Običaji vezani uz trudnice i dječja oprema tema je današnjeg predavanja naše gošće Mirjane Margetić, muzejske pedagoginje iz Etnografskog muzeja u Pazinu. Pozvali smo je povodom naših projektnih aktivnosti vezanih za ovogodišnji zavičajni projekt Novi život se rađa. Zanimljivo predavanje o  trudnicama, dojiljama,  opremi i odjeći za djecu pratili su svi učenici od 1. do 8. razreda. Dotakla se i teme o usmenoj predaji i običajima vezanim za ovaj kraj iz prošloga stoljeća. Za kraj je prikazala kratke filmove o tradicionalnom povijanju djece. Mnogobrojna pitanja naših učenika znak je uspješnog sata.

  :: opširnije :: 

Nastavljamo s projektnim zavičajnim aktivnostima uz goste

U petak, 8. veljače u školu smo pozvali zanimljivu gošću, gospođu Vivianu Brkarić, predsjednicu udruge Spod Učke kako bismo nastavili s projektnim aktivnostima ovogodišnjeg zavičajnog projekta Novi život se rađa. U drugom obrazovnom razdoblju cilj nam je istražiti priče iz bogate usmene predaje našega kraja i okolice.

Predavanje je započela posebnom pričom o tzv. bajlama, mladim djevojkama koje su odlazile u gradove dojiti djecu iz bogatih obitelji kako bi prehranile svoju obitelj. Pritom su bile prisiljene svoju djecu ostaviti kući te ih nisu viđale sve vrijeme izbivanja ili vrlo rijetko. O tužnim sudbinama i neimaštini ovoga kraja svjedoče i brojne mistične priče koje je naša gošća istražila uz svoje suradnike te snimila dokumentarni film „Medežija kontra štrigarija“. Otkrila nam je kako je ovo drugi film na tu tematiku koji je nastao s ciljem kako bi se objedinila filmska umjetnost s istarskom usmenom tradicijom pripovijedanja, uz naglasak na pripovijetke o fantastičnim bićima ispričanim na autentičnim istarskim jezicima i dijalektima.  Naravno, u filmu se čuje i tzv. vlaški ili istrorumunjski jezik kojeg se želi očuvati od zaborava. U svrhu očuvanja bogate usmene tradicije Istre već je snimljen film pod nazivom „Je letrika ubila štrige“.

Zahvalni smo našoj gošći i njezinim suradnicima iz udruge te se nadamo kako će učenicima biti dobra motivacija za razgovor sa članovima obitelji i susjedima na tu temu.

  :: opširnije :: 

Predblagdansko druženje u PŠ Šušnjevici

An Šušnjevica na_an jurbat ku teta Silva Štroligo ke ne domislin de Božićne užance. Spus n_a kum a fost kan a fost mika.

 

Učenici i učitelji naše škole okupili su se u četvrtak, 13. prosinca u PŠ Šušnjevica na tradicionalno predblagdansko druženje s dragim prijateljima, izvornim govornicima istrorumunjskog ili vlaškog jezika. Radovali smo se, družili u maloj slatkoj priredbi, a potom se malo  vratili u prošlost, u neka druga vremena, uz našu posebnu gošću, gospođu Silvu Štoligo koja nam je ispričala o pripremama za Božić, o svojim danima iz djetinjstva. Kako ove školske godine puno razgovaramo o rođenju i djetinjstvu u našem zavičajnom projektu, pitali smo je sjeća li se ona kako je to bilo nekad. Energična i simpatična teta Silva pričala nam je o svemu veoma iskreno i otvoreno, o teškoćama, o neimaštini, o dogodovštinama u bijelom svijetu. Posebno nam je drago što smo čuli uspavanku na vlaškom, a zapjevala nam je i Zaspaj Pave. Nastavili smo razgovor uz čaj i paneton, izrađivali tradicionalne ukrase za bor od naranača, oraha i češera te okitili bor.

Draga teta Silva, puuno vam hvala što ste nam otvorili svoje srce i otkrili tako puno dragocjenih detalja. Rado ćemo se sjećati, a nadam se duugo prepričavati o dojmovima.

BUR BOŽIĆ ŠI NOV AN!

 

  :: opširnije :: 

Tematska izložba „ Djetešce nam se rodilo“

Tijekom mjeseca studenog i prosinca školski hol naše škole nekako je zračio ljubavi, nježnošću i spokojem. Možda je razlog tome zanimljiva izložba pod nazivom Djetešce nam se rodilo postavljena u prostoru našega školskoga  hola.

Naime, tijekom mjeseca studenog i prosinca nastavilo se s planiranim aktivnostima u sklopu našeg zavičajnog projekta Novi život se rađa.  Tako je studeni bio posvećen edukaciji učenika mlađih razreda  o pravima djeteta, a u sklopu obilježavanja  Međunarodnog dana djeteta   i Međunarodnog dana prevencije nasilja nad djecom. Kroz radionice na satovima razrednika najmlađi su učili o dječjim pravima s posebnim naglaskom na pravo djeteta na roditeljsku skrb i ljubav.

Nakon posjete Etnografskom muzeju i Državnom arhivu u Pazinu, opet smo zavirili u ormare i škrinje naših nona i pranona vjerujući da bar netko čuva te dragocjene stvari. Tražili smo  dječju opravicu, opremicu  te fotografije beba iz prošlog stoljeća kako bi postavili našu tematsku izložbu. I uspjeli smo!

Na blagdan Svetog Nikole, zaštitnika djece, učenike mlađih razreda je kroz izložbu vodila naša školska pedagoginja Nada Švraka  koja je učenike upoznala s nekadašnjom dječjom opravicom i nazivima  pojedinih odjevnih predmeta i stvari.  Našlo se tu svega: ručno rađena  zikva iz četrdesetih, kofa iz šezdesetih, razni puntini, pletene  ponjavice, plene od lancuna , faša, stomanjice i kanotjerice, brhanić, veštica i kalcete, barbajolčići, baretice, rikamani lancunići, krsna košuljica i kandela te jedan mići roza postolić bez svog para. Posebno je učenicima bilo zanimljivo kad im je pedagoginja demonstrirala postupak povijanja beba fašom kako bi im nožice i ručice bile ravne.

Vrijedne su bile i fotografije  predaka  naših učenika iz vremena  kad su bili bebe. Najstarija datira iz 1923. godine, kao i puntin i punjavica  iz tridesetih godina prošlog stoljeća.

Učenici su imali zadatak da istraže i prikupe i dječje tradicijske uspavanke. Njih, doduše, nismo uspjeli prikupiti u većem broju, ali one koje jesmo i te kako su spomena vrijedne. Njih će, učiteljica glazbene kulture Sandra Novaković s članicama pjevačkog zbora, nastojati „oživjeti“ . Želja nam je da u vrijeme nadolazećih blagdana, uz živu smreku okićenu nekadašnjim ukrasima-sušenim narančama, orasima  i bombonima) školskim hodnikom odzvanjaju riječi i melodija uspavanki naših predaka.

  :: opširnije :: 

Posjetili smo arhiv i Etnografski muzej u Pazinu

U sklopu zavičajnog projekta Novi život se rađa posjetili smo Državni arhiv i Etnografski muzej u Pazinu s ciljem upoznavanja ustanova važnih za očuvanje tradicije i prošlosti. U četvrtak, 22. studenog 2018. godine, učenici razredne nastave i petnaestak učenika viših razreda uputili smo se u Pazin.

U Državnom arhivu dočekali su nas „u bijelim rukavicama“ te posjeli u veliku dvoranu kako bi nas upoznali s nekima od najstarijih matičnih knjiga, statuta i dokumenata važnih za Istru i okolicu. U Matičnoj knjizi Čepića iz 1876. godine proučavali smo  najstarija prezimena koje još i danas srećemo u Čepiću. Zanimljivo nam je bilo i u kabinetu restauracije gdje smo naučili ponešto o čuvanju i popravljanju oštećenih, starih knjiga i dokumenata. Veliki dio građe u novije se vrijeme digitalizira.

Obišli smo  Etnografski muzej Istre kako bismo se upoznali s Muzejom Grada Pazina. U interaktivnom dijelu posvećenom djetinjstvu najviše smo se zadržali. Zanimljivo nam je bilo gledati kratke dokumentarne filmove o brizi djeteta, o prvim povijanjima, vidjeli smo zanimljive predmete za djetešce od kolijevke, kolica te igara poput prvih tricikala i lutkica. Učenici razredne nastave su u radionici izrade tradicijskih lutkica s muzejskom pedagoginjom uživali u šarenilu tkanina i materijala. Lutkice smo ponijeli jer ćemo ubrzo sve izložiti u našem školskom holu.

 

  :: opširnije :: 

Avantura povodom Međunarodnog dana pješačenja

Dvorci, gospoda, lagana šetnja oko jezera… sve su to mogli zamisliti naši učenici u današnjoj šetnji selom uz gosta gospodina Vedrana Kosa, povjesničara i voditelja labinskog muzeja u priči o povijesti Čepića, Čepićkog jezera, a u šetnji povodom Međunarodnog dana pješačenja. Bio je to tek početak naše male avanture koja je realizirana zahvaljujući financijskoj podršci Općine Kršan za vodiča. Nakon priče o lokalnim znamenitostima ukrcali smo se u autobus prema Šušnjevici .

Zaustavili smo se se pored crkve SV. Ivana Krstitelja sagrađene 1838. godine, čuli o  prvim glagoljaškim grafitima i još mnogo zanimljivih detalja o prvim doseljenicima i njihovim kućama, o načinu života, o specifičnom jeziku – vlaškom ili istrorumunjskom. Novu Vas ili tzv. novo selo, kako nam je otkrio gospodin Kos, upoznali smo kroz priču o Vlasima te razgledali Crkvu Sv. Duha karakterističnu zbog fresaka iz 16. stoljeća. U Gorici smo uživali u prekrasnom pogledu na Čepićko polje i okolicu te poput malih arheologa tražili ostatke crijepova kojima su ljudi prekrivali kuće.

Predahnuli smo na trenutak tek za okrijepu, potom nastavili pješke usponom prema Kaštelu u Kožljaku. Tu smo već osjetili mišiće u nogama, no vrijedilo je jer se pred nama nadvio prekrasan srednjovjekovni dvorac, ostatak nekadašnjeg Starog grada podno Učke.  Na nekadašnji duhovni i sakralni život podsjećaju ostaci župne crkve Svetog Hadrijana iznad koje se proteže prekrasan pogled. Skoro smo dotakli oblake, fotografirali se za uspomenu  i polako, već umorni, krenuli autobusom prema kućama. Dok smo čekali da se svi skupimo, naš  vodič upoznao nas je s alpinističkom opremom.

Velikim aplauzom zaokružili smo našu malu avanturu jer, uspjeli smo, propješačili smo cijelu turu od najmlađeg do najstarijeg pješaka… i da produžili svoj život jer redovito pješačenje i vježbanje u prirodi utječu na tijelo i čine nas sretnima.

  :: opširnije :: 

Nekad je ovako bilo...

Nekad je ovako bilo...

„Kako je to nekad bilo… zastanimo na trenutak, vratimo se mislima u prošlo stoljeće, u vrijeme kada su naše pra–pra-none donosile djecu na svijet. Kakav je bio život tadašnjih žena-trudnica, kakvi su bili običaji kada se dijete rodilo, krstilo? Je li se slavilo rođenje i krštenje? Koja jela su se tada spremala? Koliko dugo i kako se „čuvala“ majka nakon rođenja?

Vrlo je zanimljivo i neobično zaviriti u prošlost  naših  predaka i otkriti nešto novo, nešto posve drugačije od danas. Tko  zna koliko se toga promijenilo i kako je život tada izgledao?  Mobitele sigurno nisu imali, a možda ni televizor. Mi danas uopće ne možemo zamisliti život bez toga!“

Tako je danas, na Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje započela priču o običajima naša školska pedagoginja, Nada Švraka, koordinatorica aktivnosti i našeg ovogodišnjeg školskog projekta pod nazivom „Novi život se rađa“.

Izložba u školskom hodniku

Današnje aktivnosti su se baš dobro uklopile u naš projekt. Povezali smo Međunarodni dan starijih osoba koji se tradicionalno obilježava početkom listopada s današnjim danom - Svjetskim danom hrane kada iskazujemo zahvalnost na plodovima zemlje.

U prvoj aktivnosti pod nazivom  „Nekad je ovako bilo“ prisjetili smo se nekadašnjih lokalnih običaja. U posebno uređenom prostoru ispunjenim simbolima prošlosti, ugostili smo tri starije mještanke, tri žene, tri majke. Od majki, ipak, sve počinje. One u sebi nose i donose novi život. Tako su na vrlo simpatičan i zanimljiv način svoje priče pričale gospođa Katica Žulić (možda i najstarija mještanka Čepića), gospođa Vanda Načinović i gospođa Anita Prusić. Otvorile su nam svoje škrinjice sjećanja i uspomena. Podijelile su s nama sve radosti i poteškoće koje jedna žena prolazi u najposebnijim i najdelikatnijim trenutcima svoga života.

Teta Anita pokazala je novorođenačku opravicu (puntin, pelene, kapicu, čarapice, benkicu i čipriju) svojih kćeri rođenih 60-ih godina i tadašnji način povijanja djeteta u „fašu“.  Kako se pripremala tadašnja „paljarica“ spravljena od lišća kukuruza te trudnička moda pedesetih, pokazala nam je simpatična i vedra 83-godišnja teta Vanda koja je za ovu priliku zorno dočarala izgled nekadašnje trudnice odjenuvši svoju trudničku „flajdu“ ispod koje je bio – kušin. Naš je prostor teta Katica upotpunila starom „kofom“ iz 50-tih godina, a čitavi susret oplemenila pričom na koju nitko nije ostao ravnodušan.

Tradicijski objed povodom krštenja

U goste smo ovom prigodom pozvali i velečasnog Dragutina Petrovića koji nam je govorio o sakramentu krštenja i značenju pojedinog simbola tog svetog čina.

Iako su priče bile vrlo zanimljive, našu koncentraciju povremeno su poljuljali neodoljivi mirisi koji su, šireći se iz kuhinje, škakljali naše nosiće.

Naime, naše vrijedne kuharice pripremile su hranu u sklopu druge aktivnosti pod nazivom „Za loncem i stolom“ kojom smo željeli zaviriti u tradicijske recepte koji su nekada (ali i danas) spravljani u posebnim prigodama kao što je, primjerice, krštenje. Našim smo gostima na kraju susreta uručili skroman poklon kojeg su izradili učenici produženog boravka u znak zahvalnosti za doprinos našem projektu te ih pozvali da zajedno sa nama uživaju u hrani spremljenoj po uzoru na nekadašnji tradicionalan svečani ručak koju je blagoslovio velečasni Petrović.

Na stolu se našlo svega, od juhe od domaće kokoši, fuži, kapuza, kobasica do krafi, domoćega kruha, pandešpanje, fritula i raznoraznih suhih kolača koje su pripremili roditelji učenika mlađih razreda. A oni su čak  i zavirili u svoje tavane, konobe, vetrine i komode te izvukli toliko dragocjenih predmeta kako bi obogatili našu tematsku izložbu. Imali smo prilike vidjeti starinsko aluminijsko i porculansko posuđe, pribor, tavaje, ubruse, čentrine, dječje opravice, pa čak i starinsku kolijevku.

Možemo zaključiti da je današnji dan zaista bio tematski ispunjen. Nakon ugodnog razgovora, finog ručka i bogate izložbe, nadamo se da smo uspjeli približiti našim učenicima jedan segment života njihovih predaka te probudili interes za daljnje istraživačke aktivnosti u sklopu ovoga projekta.

 

  :: opširnije :: 

Obilježavanje Dječjeg tjedna u Šušnjevici

Svi učenici od prvog do četvrtog razreda naše škole su se u petak, 5. listopada 2018. okupili u PŠ Šušnjevica da bi zajedno obilježili Dječji tjedan. Autobusom su u prohladno jesensko jutro stigli učenici iz Kršana i Čepića sa svojim učiteljicama Mirjanom, Jasminkom i  Mikelom. Domaćini, učenici iz Šušnjevice i učiteljica Dianora dočekali su ih ispred škole i smjestili ih u svoju malu učionicu.

Najprije smo pogledali animirani film  Čudesna šuma, a nakon toga su djeca u dvije ekipe slagala sličice s porukama na temu dječjih prava i dužnosti. Poslije marende se vesela povorka uputila prema igralištu u blizini dječjeg parka i boćališta. Na zajedničkom satu TZK  pripremali smo se za Olimpijadu  OŠ Labinštine koja nas uskoro očekuje. Učenici prvog i drugog razreda su trčali i skakali u dalj, dok su učenici trećeg i četvrtog razreda bacali lopticu i trčali štafetu. Učiteljice su cijelo to vrijeme pratile, mjerile, označavale  i zapisivale rezultate. Svi su se naizmjenično natjecali i igrali u parkiću na ljuljačkama i toboganu.

 Umjesto hladnog jutra koje nas je dočekalo, sunce je sve jače grijalo, toliko da smo se svi prisjetili ljetnih vrućina, a jaknice i trenerke su postajale suvišne. Umorni i ožednjeli, vratili smo se u školu gdje nas je dočekala naša teta Dragica sa sokom, vodom i grickalicama. Nakon osvježenja su učenici kredama u boji ukrasili prilaz školi.

Uskoro je stigao i školski autobus pa su svi krenuli svojim kućama,a puteljak ispred škole ostao je ukrašen veselim i  raznobojnim dječjim crtežima. Tako će  i ovaj  Dječji tjedan ostati svima u lijepoj uspomeni.

  :: opširnije :: 

Europski jezici "zavladali" školom u Čepiću

Ravnateljica Mirela Vidak s uvaženim gostima: savjetnica ministra gđa. Gabriela Matei, savjetnik i konzul g. Aurel Georgescu, voditeljica rumunjskog konzulata u Rijeci gđa. Delija Vorkapić i zamjenik načelnika Općine Kršan g. Roman Carić

Europski dan jezika se na jedan neobičan i veličanstven način obilježio u Osnovnoj školi Ivana Goran Kovačić Čepić jer su se među stoljetnim zidovima mogli čuti jezici koje zaista rijetko čujemo u školi: mađarski, bugarski, rumunjski, francuski, a  sve zahvaljujući našim gostima iz rumunjskog veleposlanstva: savjetnici ministra gđi. Gabrieli Matei, savjetniku i konzulu g. Aurel Georgescu te voditeljici rumunjskog konzulata u Rijeci gđi. Deliji Vorkapić.

Međutim, i učenici sa svojim učiteljima  su se veoma dobro pripremili za obilježavanje ovog značajnog datuma. Europski dan jezika obilježava se u sklopu ovogodišnjeg školskog projekta zavičajne nastave „Novi život se rađa“. Projekt financira Istarska županija, a cilj projekta je istraživanje i njegovanje tradicijskih običaja oko rođenja i krštenja djeteta u našem zavičaju u prvoj polovici prošloga stoljeća. Rođenje djeteta jedan je od najljepših trenutaka u životu čovjeka, a pisanje čestitaka jedan od najljepših načina komuniciranja,  stoga su učenici na satu likovne kulture izradili čestitke (na čijim su se naslovnicama našle fotografije malih beba – njihovih predaka iz prošlog stoljeća), a na satovima hrvatskog, engleskog i talijanskog jezika, kao i na izvannastavnoj aktivnosti  Istrorumunjski jezik osmislili su prigodan tekst.

Na integriranom nastavnom satu zavladalo je iznimno raspoloženje kada su učenici, učitelji i gosti zajedno sjeli  u školske klupe i toplim i nježnim riječima na raznim jezicima uputili najnježnije i iskrene čestitke povodom rođenja djeteta. Učenicima škole se na prigodan način obratila gđa. Gabriela Matei te govorila o važnosti poznavanja jezika i izrazila iznimno zadovoljstvo i brojne riječi pohvale  za aktivnost učenika.

Lijepe riječi učenicima i djelatnicima škole je uputio i zamjenik načelnika Općine Kršan, g. Roman Carić.

Učenici su aktivno sudjelovali u svim aktivnostima, a  u mnogima se javila znatiželja za upoznavanjem novih jezika. Možemo samo reći: Ovo je pravi način učenja i … thank you, merci,  благодаря,  hvala,mušata, fala, koszonom, mulțumesc, … HVALA…

  :: opširnije ::