O JEZIKU IZ ENCIKLOPEDIJE: Istarska enciklopedija

Prvi susret učenika naše škole s Istrorumunjskim govorom bio je daleke 2004. godine. Učitelji i učenici Osnovne škole «Ivan Goran Kovačić» Čepić su s namjerom obilježavanja Hrvatskog olimpijskog dana i  promoviranja  tjelovježbe među djecom iskoristili prigodu da taj dan obilježe na jedan posve osebujan način.

Umjesto školskim torbama opremili su se sportskim ruksacima i krenuli pješke prema naselju Brdo, udaljeno oko 5 km od škole, s namjerom realizacije nekoliko ciljeva, a to su prvenstveno pješačenje, upoznavanje krajolika užeg zavičaja i susret s ljudima koji govore jedan, za neke posve neobičan i nepoznati,  istrorumunjski govor.

Pješačenje je, iako naporno jer put vodi uzbrdo, prošlo u šali i pjesmi. Pred sam cilj među mlađim učenima zavladali su umor i trunčice iscrpljenosti. No, vidik koji se pružao razbistrio je i oduševio i najumornije.

No, veliko čuđenje i interes nastao je kada su učenici i posebice nastavnici začuli srdačan razgovor dvoje rođaka: barba Gorana i tete Dolores koji su na njima nepoznatom govoru pričali… i pričali i … pričali… Veoma zanimljive informacije dao je i profesor s pulskog sveučilišta gospodin Filipi, autor Lingvističkog atlasa na istrorumunjskom jeziku.

I tada smo odlučili: upoznat ćemo ovaj govor, upoznat ćemo ljude i njihove običaje. Tada je sve i krenulo…

Brojne su aktivnosti vezane za očuvanje, popularizaciju i revitalizaciju toga jezika. Najčešće su se događale u Područnoj školi u Šušnjevici koja je zbog obnove nekoliko godina bila zatvorena. Mali učenici iz Šušnjevice  putovali su u Matičnu školu u Čepić i nestrpljivo očekivali svoj povratak u Šušnjevicu. Godine 2016. zgrada naše područne škole u Šušnjevici potpuno je obnovljena te se i sada marljivo radi na novim projektima.

No, tko želi učiti, može to učiniti na razne načine. Škola Čepić je bila organizator brojnih radionica i svečanosti, brojnih susreta s izvornim govornicima Istrorumunjskog jezika.  Svaki put bi se u Šušnjevici  okupili  svi mještani, od onih najmlađih koji su tek progovorili materinskim jezikom, do onih najstarijih koji su s ponosom prenosili svoje znanje mladim naraštajima.