Materinski jezik je prvi jezik s kojim se susrećemo. Njime se najbolje služimo i najlakše sporazumijevamo, a svakom čovjeku najljepši je i najvrjedniji te smo i mi odlučili proslaviti Međunarodni dan materinskoga jezika u Mjesecu hrvatskoga jezika, od 21. veljače do 17. ožujka. Uz posebne goste i njihove materinske jezike, rumunjski, engleski i španjolski, svečanost je poprimila  internacionalnu razinu.

Prva  nam se predstavila gospođa Susan Wilson koja dolazi iz Velike Britanije, odnedavno stanovnica Čepića i naša draga nasmijana susjeda. Hrvatski tek uči pa su naše učenice 8. razreda,  Nikolina i Loreley, u razgovoru  na engleskom jeziku saznale da je slučajno izabrala Čepić za svoj budući dom, najviše zbog prijaznih ljudi, ukusne hrane i neužurbanog života. Ovdje joj se sve sviđa, a najteže se snalazi s jezikom, a pogotovo s čakavskim dijalektom, no svi bar malo razumiju engleski.

Eleni i Roko, učenici 6. i 7. razreda ugostili su gospođu Fefi Gonzalez iz Španjolske. Temperamentna Fefi u tren je zaokupila pažnju, naučila sve učenike predstaviti se na španjolskom iako je priznala koliko joj je teško bilo naučiti hrvatski jezik pa tako još i danas glagole koristi u „infinitiv“, kako ona simpatično otkriva. Za kraj nas je animirala uz ples Macarena.

Gosti iz Rumunjske česti su u našoj školi zbog istrorumunjskog ili vlaškog jezika,  koji se govori u obližnjoj Šušnjevici, a mi se godinama trudimo otrgnuti ga od zaborava zbog čega je proglašen zaštićenim kulturnim dobrom. Gospođa Silvia Giorgiu, lektorica pri Katedri za rumunjski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i gospodin Eduard-Corneliu Nicolescu, administrator u Veleposlanstvu Rumunjske u Zagrebu predstavili su nam svoja zanimanja, tradicionalne običaje Rumunjske u razgovoru na engleskom jeziku, a potom su učenicima održali zanimljivu radionicu izrade tradicionalne martenice -  rukotvorine izrađene od crvenih i bijelih vunenih niti te porukom dobrih i pozitivnih osjećaja i očekivanja. Izrada martenice je rumunjski kulturni običaj povezan s 1. ožujkom, kako nam je pojasnila gospođa Silvia, sačuvan od davnih vremena kako bi se proslavio početak proljeća ali se smatra i srećonošom.

U isto vrijeme u holu škole održala se izložba posvećena poznatim Rumunjima koji su svojim iznimnim postignućima u glazbi, književnosti, slikarstvu, sportu i povijesti zaslužili svoje mjesto među najznačajnijim osobama rumunjske nacionalnosti, ali su ostavili i neizbrisiv trag cijelom čovječanstvu. Samo neki od njih su izumitelj Aurel Vlaicu, gimnastičarka Nadia Comăneci, književnica i aktivistica za prava žena Sofia Nădejde, slikar Nicolae Grigorescu, povjesničar Nicolae Iorga, skladatelj George Enescu te mnogi drugi.

Jezici su neprocjenjivo blago i zato imamo obavezu čuvati ih, naglasila je naša ravnateljica Mirela Vidak, u prigodnom govoru, te je za kraj, recitirala pjesmu na čakavskom dijalektu „Dica su lipota svita“. Uspješnim prijevodom pjesmice na engleski završili smo današnju manifestaciju utemeljenu 1999. godine pri Organizaciji za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCU).

Tekst i foto: R.M.